Čašica više izmjerena alko-testom tamo se papreno plaća, kao i brza vožnja. Neophodno je, dakle, kad se sjedne za upravljač vozila znati mnogo toga, pa i to da kazne za saobraćajne prekršaje poput vožnje u alkoholisanom stanju ili prekoračenja brzine u nekim zemljama dostižu sumu pet do deset puta veću od prosečne plate u Srbiji.
Ako putuju kroz Austriju srpski vozači treba da znaju da saobraćajna policija može na licu mesta da im naplati kaznu, ali samo ako kazna nije veća od 36 eura. Ukoliko je veća, vozač mora da ostavi depozit policajcu, a preostali iznos da uplati u pošti ili banci.
Kazna za prekoračenje brzine od 10 kilometara na sat u naseljenom mjestu je od 20 do 762 eura, a tačan iznos kazne zavisi od procjene policije koliko je takvim postupkom ugrožena bezbjednost u saobraćaju.
Što je prekoračenje brzine veće, kazna se povećava a može iznositi i do 2.180 eura (za prekoračenje veće od 50 km/h). Sve osobe koje se nalaze u automobilu moraju da vežu pojas (na prednjem i na zadnjem sjedištu), a nevezivanje pojasa košta 72 eura.
Kazne u Sloveniji su niže, ali te sume sigurno ne prijaju džepovima srpskih vozača. Ako prekorači brzinu u Ljubljani i vozi 30 kilometara na sat brže od dozvoljenog, vozač će platiti kaznu minimum 1.000 eura, što su tri prosečne plate u Srbiji.
Vozači ne bi trebalo da se usuđuju da u slovenačkim gradovima prolaze kroz crveno svjetlo jer je kazna za taj prekršaj 250 eura. Osim toga, strani državljanin koga policija uhvati u prekršaju i koji nije platio kaznu, to će morati da učini kada bude izlazio iz zemlje.
Da li je platio kaznu utvrdiće kontrola prilikom izlaska iz Slovenije, a ukoliko nije moraće da plati na graničnom prelazu.
Metod naplate kazni u Hrvatskoj je dosta savremen, ako se zna da osim na licu mesta, kazna može da se plati i u banci ili pošti i to u roku od osam dana. Kao predostrožnost u Hrvatskoj...
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen